Jesu li najveći izumi nastali slučajno?
Istraži kako su znatiželjni ljudi svojim idejama promijenili svijet.
- Vatraprapovijest
- Kotačoko 3500. pr. Kr.
- Tiskarski strojoko 1450.
- Telefon1876.
- Električna rasvjeta1879.
- Računalo1940-e
- Internet1969. / web 1991.
- Umjetna inteligencijaod 1956. do danas
Odaberi svoj put
Istraži izume
Putuj od kotača do umjetne inteligencije. Svaka kartica krije priču, zanimljivost i pitanje za razmišljanje.
Na vremensku crtuHrvatski genijalci
Tesla, Penkala, Vrančić, Lupis i Soljačić. Klikni na kartu Hrvatske i otkrij tko je iz kojeg kraja.
Upoznaj genijalcePostani izumitelj
Koji problem želiš riješiti? Osmisli svoj izum budućnosti i ispiši vlastitu karticu izumitelja.
Osmisli izumOdgovor na naše pitanje
Ponekad da – ali slučajnost voli pripremljene!
Penicilin
Alexander Fleming 1928. primijetio je da plijesan na zaboravljenoj posudi uništava bakterije. Iz toga je nastao prvi antibiotik.
Rendgenske zrake
Wilhelm Röntgen 1895. pokusom s katodnom cijevi slučajno je opazio da obližnji zaslon svijetli – otkrio je nevidljive zrake.
Ljepljivi papirići
Kemičar Spencer Silver 1968. dobio je „preslabo” ljepilo. Godinama kasnije kolega Art Fry iskoristio ga je za papiriće koji se lijepe i odlijepe.
Francuski znanstvenik Louis Pasteur rekao je 1854.: „Slučaj pogoduje samo pripremljenom umu.” Fleming je plijesan primijetio jer je godinama proučavao bakterije. Većina izuma ipak nastaje upornim radom – Tesla, Penkala i Soljačić rješavali su konkretne probleme, korak po korak.
Uči kroz igru i skupljaj XP
Moj napredak i certifikat →Zid inspiracije
„Genij je jedan posto nadahnuća i devedeset devet posto znoja.”