Otvori svaku karticu i otkrij zanimljivost i pitanje za razmišljanje. Za svaku otvorenu karticu dobivaš 5 XP.
oko 3500. pr. Kr.
Prvi kotači pojavili su se prije otprilike 5500 godina na području Mezopotamije i Europe. Ljudi su okretno kolo koristili za izradu glinenih posuda (lončarsko kolo), a zatim i za kola koja su vukle životinje.
Zanimljivost
Jedan od najstarijih sačuvanih drvenih kotača s osovinom pronađen je na Ljubljanskom barju u Sloveniji – star je više od 5000 godina.
Pitanje za razmišljanje
Koji bi predmeti u tvojem domu prestali raditi da nema ničega okruglog što se vrti?
oko 105. godine
Prema kineskoj predaji, dvorski službenik Cai Lun predstavio je caru 105. godine postupak izrade papira od kore drveta, konoplje, starih krpa i ribarskih mreža. Papir je bio lakši od bambusa i jeftiniji od svile.
Zanimljivost
Arheolozi su pronašli i starije komadiće papira, pa danas znamo da je Cai Lun postupak usavršio i proširio – a ne nužno izmislio od nule.
Pitanje za razmišljanje
Zašto je papir pomogao da se znanje brže širi nego kad se pisalo na kamenu ili glinenim pločicama?
Kina, oko 11. st. za plovidbu
Kineski učenjaci otkrili su da se magnetski kamen (magnetit) uvijek okrene u smjeru sjever–jug. Isprva su ga koristili za proricanje, a oko 11. stoljeća pomorci su ga počeli koristiti za snalaženje na moru.
Zanimljivost
Igla kompasa ne pokazuje točno prema geografskom Sjevernom polu, nego prema magnetskom polu – a on se polako pomiče!
Pitanje za razmišljanje
Kako bi se snašao u nepoznatom gradu bez mobitela i bez kompasa?
oko 287. – 212. pr. Kr.
Grčki matematičar i izumitelj iz Sirakuze na Siciliji. Opisao je zakon poluge i otkrio zakon uzgona: tijelo uronjeno u tekućinu prividno gubi na težini onoliko koliko teži tekućina koju istisne.
Zanimljivost
Prema predaji, rješenje je smislio u kadi i istrčao na ulicu vičući „Eureka!” („Pronašao sam!”). Priču je zapisao rimski pisac Vitruvije gotovo 200 godina kasnije, pa ne znamo je li se baš tako dogodilo.
Pitanje za razmišljanje
Zašto golemi čelični brod pluta, a mali čavao potone?
1452. – 1519.
Slikar Mona Lise bio je i inženjer i istraživač prirode. U svoje bilježnice nacrtao je tisuće skica: leteće strojeve, mostove, vodene strojeve i ljudsko tijelo. Mnoge svoje zamisli nikada nije izgradio.
Zanimljivost
Bilješke je pisao zrcalnim pismom – zdesna nalijevo. Lakše ih je pročitati pomoću ogledala!
Pitanje za razmišljanje
Je li ideja vrijedna i ako se ne ostvari odmah? Zašto?
oko 1450.
Johannes Gutenberg iz Mainza (Njemačka) razvio je tiskanje pomičnim metalnim slovima. Slova su se slagala u retke, premazivala bojom i otiskivala prešom. Prije toga knjige su se većinom prepisivale rukom.
Zanimljivost
I Hrvati su rano prihvatili tisak: prva hrvatska tiskana knjiga, Misal po zakonu rimskoga dvora, tiskana je 1483. godine – glagoljicom!
Pitanje za razmišljanje
Što se mijenja u svijetu kad knjige odjednom postanu jeftinije i dostupnije?
1736. – 1819.
Škotski inženjer nije izumio parni stroj, ali ga je znatno poboljšao. Godine 1769. patentirao je odvojeni kondenzator, zbog kojeg je stroj trošio mnogo manje ugljena. Takvi strojevi pokretali su tvornice, rudnike, a kasnije i vlakove.
Zanimljivost
Po njemu je nazvana mjerna jedinica za snagu – vat (W). Pogledaj žarulju ili punjač: piše koliko vata troši!
Pitanje za razmišljanje
Zašto je ponekad važnije poboljšati postojeći izum nego izmisliti potpuno novi?
1745. – 1827.
Talijanski fizičar 1800. godine složio je stup od pločica cinka i bakra razdvojenih tkaninom ili kartonom natopljenim slanom vodom. Tako je nastao Voltin stup – prva električna baterija koja daje stalnu struju.
Zanimljivost
Po njemu je nazvana mjerna jedinica za električni napon – volt (V).
Pitanje za razmišljanje
Koliko uređaja s baterijom imaš oko sebe? Pokušaj ih prebrojiti!
1856. – 1943.
Rođen u Smiljanu u Lici. U SAD-u je razvio višefazni sustav izmjenične struje i indukcijski motor. Njegovi patenti iz 1888. pomogli su da električna energija putuje daleko od elektrana do naših domova.
Zanimljivost
U takozvanom „ratu struja” Teslin izmjenični sustav, uz podršku poduzetnika Georgea Westinghousea, nadvladao je Edisonov istosmjerni sustav.
Pitanje za razmišljanje
Kako bi izgledao tvoj dan bez struje u utičnici?
1847. – 1931.
Američki izumitelj 1877. godine napravio je fonograf – uređaj koji snima i reproducira zvuk – a 1879. razvio je praktičnu žarulju sa žarnom niti koja je dugo svijetlila.
Zanimljivost
Imao je 1093 američka patenta! Njegov laboratorij u Menlo Parku bio je jedna od prvih „tvornica izuma” u kojoj je radio cijeli tim istraživača.
Pitanje za razmišljanje
Edison je radio s velikim timom. Možemo li danas nešto veliko izumiti potpuno sami?
1847. – 1922.
Rođen u Škotskoj, poučavao je gluhe osobe i proučavao kako nastaje zvuk. Godine 1876. dobio je patent za telefon – uređaj koji glas pretvara u električni signal i natrag.
Zanimljivost
Prve riječi izgovorene telefonom bile su upućene pomoćniku: „Gospodine Watson, dođite ovamo, želim vas vidjeti.”
Pitanje za razmišljanje
Kako je telefon promijenio način na koji se ljudi druže i rade?
1912. – 1954.
Britanski matematičar 1936. opisao je zamišljeni stroj (Turingov stroj) koji može izvesti bilo koji izračun zadan uputama – temelj današnjeg računarstva. U Drugom svjetskom ratu u Bletchley Parku pomogao je razbiti šifre njemačkog stroja Enigma.
Zanimljivost
Godine 1950. predložio je „igru oponašanja”, danas poznatu kao Turingov test – način da provjerimo može li stroj razgovarati tako da ga ne razlikujemo od čovjeka.
Pitanje za razmišljanje
Kako bi ti provjerio razgovaraš li s čovjekom ili s računalom?
1906. – 1992.
Američka matematičarka i časnica mornarice. Razvila je jedan od prvih kompajlera – programa koji naredbe slične riječima pretvara u strojni kod. Njezine ideje utjecale su na programski jezik COBOL.
Zanimljivost
Godine 1947. njezin je tim u računalu Harvard Mark II pronašao pravog moljca koji je uzrokovao kvar. Zalijepili su ga u radni dnevnik uz bilješku „prvi stvarni slučaj pronađenog buga”. Taj se dnevnik danas čuva u Smithsonianu.
Pitanje za razmišljanje
Zašto je lakše programirati riječima nego samo nulama i jedinicama?
rođen 1955.
Britanski znanstvenik u CERN-u (Švicarska) 1989. predložio je sustav povezanih dokumenata – World Wide Web. Napravio je prvi web-preglednik, prvi web-poslužitelj i prvu web-stranicu.
Zanimljivost
Web nije isto što i internet! Internet je mreža računala, a web je jedna od usluga koja na njoj radi. CERN je 1993. tehnologiju weba ponudio svima besplatno.
Pitanje za razmišljanje
Zašto je bilo važno da web bude besplatan za sve?
1955. – 2011.
Zajedno sa Steveom Wozniakom 1976. osnovao je tvrtku Apple. Bio je poznat po spajanju tehnologije i dizajna: računalo Macintosh (1984.), glazbeni uređaj iPod (2001.) i pametni telefon iPhone (2007.).
Zanimljivost
Jobs nije bio inženjer poput Wozniaka – njegova snaga bila je u ideji kako tehnologija treba izgledati i kako je ljudi koriste. Izumi često nastaju u timu!
Pitanje za razmišljanje
Što je važnije kod uređaja: da je pametan ili da ga je lako koristiti?
rođen 1955.
S prijateljem iz djetinjstva Paulom Allenom 1975. osnovao je tvrtku Microsoft. Njihov operativni sustav MS-DOS, a kasnije Windows, pomogli su da osobna računala postanu dio gotovo svakog ureda i doma.
Zanimljivost
Gates je počeo programirati kao trinaestogodišnjak, u školi koja je imala pristup računalu putem terminala.
Pitanje za razmišljanje
Što bi ti napravio da sada naučiš programirati?
od 1959.
Umjesto da računalu napišemo svako pravilo, pokažemo mu mnogo primjera i ono samo pronalazi uzorke. Izraz „strojno učenje” popularizirao je 1959. Arthur Samuel, koji je napisao program za igru dame koji je učio iz vlastitih partija.
Zanimljivost
Izraz „umjetna inteligencija” skovao je John McCarthy za znanstveni skup u Dartmouthu (SAD) 1956. godine.
Pitanje za razmišljanje
Ako stroj uči iz primjera, što se dogodi ako su primjeri pogrešni ili nepravedni?
2020-e
Generativna umjetna inteligencija stvara nove tekstove, slike, glazbu ili računalni kod na temelju uzoraka naučenih iz golemih količina podataka. Široj javnosti postala je poznata krajem 2022., kada je objavljen ChatGPT.
Zanimljivost
AI može zvučati vrlo uvjereno i kad griješi. Zato informacije uvijek provjeravaj u pouzdanim izvorima – baš kao što smo mi provjeravali sadržaj ove stranice!
Pitanje za razmišljanje
U čemu bi ti AI mogla pomoći u školi, a što bi uvijek trebao napraviti sam?
Upoznaj pet hrvatskih genijalaca i pronađi ih na karti.